Tjedan cjeloživotnog učenja: od 17. do 26. travnja 2023.

Cjeloživotno učenje odnosi se na “svaku aktivnost učenja tijekom cijelog života s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca“. Ono obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno). (Commission of the European Communities, 2001., Making a European Area of Lifelong Learning a Reality.) Koncept cjeloživotnog učenja zamisao je usustavljivanja učenja u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje, tj. uključuje programe formalnog odgoja i obrazovanja i neformalnog obrazovanja, ali i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti na neformalne i informalne načine. Učenje je pritom kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za učenje u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi. Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti. S druge strane ne smiju se zanemariti jednako važni ciljevi koji pridonose aktivnijoj ulozi pojedinca u društvu. Ti su ciljevi poticanje društvene uključenosti, razvoj aktivnoga građanstva te razvijanje individualnih potencijala pojedinaca. U proteklih četrdeset godina cjeloživotno učenje se od početne ideje razvilo u dominantno načelo i orijentaciju razvoja brojnih nacionalnih obrazovnih sustava. Njegova važnost ističe se u nizu međunarodnih akcijskih planova, deklaracija, dokumenata i konferencija (primjerice Deklaracija UNESCO-ove konferencije: Poziv na akciju Sofija, Memorandum Europske komisije o cjeloživotnom učenju, ostali dokumenti Europske komisije: Stvaranje jedinstvenog europskog prostora cjeloživotnog učenja, Nikada nije prekasno za učenje, Akcijski plan za obrazovanje odraslih: Uvijek je dobro vrijeme za učenje, i drugi ). Hrvatska ne zaostaje za ovim trendom te je uključivanjem cjeloživotnog učenja u strateške dokumente iz područja obrazovanja (primjerice Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju, Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010., Strategija obrazovanja odraslih, Deklaraciji o znanju HAZU-a) postalo osnovno načelo razvitka hrvatskoga obrazovnog sustava.

Knjižnice su najbliže čovjeku kao pojedincu – svim skupinama ljudi neovisno o dobi, spolu, stupnju obrazovanja i drugim kategorijama te su prigodne za raznovrsne programe i aktivnosti i samim time imaju potencijala za cjeloživotno učenje. Jedna od ključnih knjižničarskih aktivnosti je pružanje podrške individualnom obrazovanju te pružanju prilike za osobni kreativni razvoj. Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec ima potencijala za razne vrste poučavanja, za razne vrste programa te time može biti podrška formalnom, neformalnom i informalnom učenju, pristupačna je i otvorena za sve dobne skupine korisnik. U suradnji i s vanjskim stručnjacima Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec drugu godinu zaredom uključila se u Tjedan cjeloživotnog učenja.